Ključne riječi: patrijarhat, tradicionalne norme, nasilje, rodno zasnovano nasilje u vezama.
Rodno zasnovano nasilje u vezama i braku u Bosni i Hercegovini često je ukorijenjeno u tradicionalnim društvenim normama i očekivanjima koja oblikuju uloge muškaraca i žena. Bosanskohercegovačko društvo, kao i mnoge druge zajednice na Balkanu, duboko je ukorijenjeno u patrijarhalnim vrijednostima.
Patrijarhat se očituje kroz socijalne, kulturne i religijske norme koje daju prednost muškarcima i definiraju ih kao glavne autoritete u porodici i društvu. Muškarci su često percipirani kao zaštitnici i hranitelji, dok se od žena očekuje da budu domaćice, majke i čuvari kućnog ognjišta. Ove uloge su podržane kroz društvene norme i običaje koji dodatno osnažuju rodne stereotipe. Bračne dužnosti u tradicionalnim društvima često su definirane kroz prizmu rodnih uloga. Očekuje se da žene budu poslušne i podložne svojim muževima, što može stvoriti neravnotežu moći u vezi. Ova neravnoteža često rezultira time da žene nemaju dovoljno autonomije ili kapaciteta da se suprotstave nasilju ili da ga prijave. Društvena tolerancija prema nasilju u porodici relativno je visoka, a žrtve često suočavaju s osudom i stigmatizacijom ako odluče prijaviti nasilje ili tražiti pomoć. Ovo dodatno obeshrabruje žene da govore o svojim iskustvima i traže zaštitu.
U tradicionalnom bosanskohercegovačkom društvu, muškarci su primarno odgovorni za ekonomsko blagostanje porodice. Oni su često ti koji rade i donose prihod u domaćinstvo. Ovaj ekonomski autoritet često se prevodi u opću moć i kontrolu unutar porodice. Očekuje se da muškarci donose važne odluke i da se njihova riječ poštuje bez pogovora. Ovo može dovesti do situacija gdje muškarci zloupotrebljavaju svoju moć, što može rezultirati različitim oblicima nasilja.
Žene, s druge strane, imaju ključnu ulogu u održavanju doma i brizi za djecu. One su odgovorne za kuhanje, čišćenje, pranje i druge kućanske poslove, kao i za emocionalno i fizičko blagostanje djece. Očekuje se da žene budu poslušne i podržavajuće prema svojim muževima, što često uključuje odricanje od vlastitih potreba i ambicija.
Bračne dužnosti žena u Bosni i Hercegovini uključuju mnoge obaveze koje su često nevidljive i podrazumijevane. Ove dužnosti su tradicionalno vezane za kućanske poslove, ali također uključuju emotivnu podršku i zadovoljavanje potreba muža. Žene se često suočavaju s pritiskom da budu savršene domaćice i majke, dok im se malo priznaje za njihov trud. Ova neravnoteža u priznavanju i raspodjeli poslova može dovesti do osjećaja nezadovoljstva i nepravde. Muškarci, s druge strane, imaju obavezu da osiguraju materijalnu stabilnost porodice. Njihove dužnosti često uključuju fizički zahtjevan rad i donošenje ključnih odluka o porodici. Međutim, ova odgovornost može stvoriti pritisak koji se manifestira kroz frustracije i, u nekim slučajevima, nasilno ponašanje prema ženama kao način izražavanja moći i kontrole. Kulturne tradicije, bez obzira na religiju, također igraju ključnu ulogu. Na selima i manjim zajednicama, gdje su tradicije često jače prisutne, uloge su strože definirane. Tradicionalni običaji, poput organiziranja svadbi, rođenja djeteta i drugih porodičnih događaja, često uključuju specifične rodne uloge i očekivanja. Ova kulturna očekivanja mogu vršiti pritisak na pojedince da se ponašaju u skladu s tradicionalnim normama, čak i kada su one restriktivne ili nepravedne.
Jedna od glavnih prepreka u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja je percepcija da je nasilje u braku ili vezi privatna stvar. Ovaj stav često dolazi iz tradicionalnih normi koje sugeriraju da porodica treba sama rješavati svoje probleme bez vanjskog uplitanja. Takva percepcija može dovesti do toga da žrtve ne prijavljuju nasilje zbog straha od osude ili stigmatizacije. Žene koje doživljavaju nasilje često se suočavaju s društvenom stigmom i sramotom. U tradicionalnim društvima, razvod ili prijava nasilja može biti percipirano kao neuspjeh žene da ispuni svoje bračne dužnosti. Ovo može dodatno obeshrabriti žene da traže pomoć ili izlaz iz nasilnih situacija. Strah od gubitka društvenog statusa i podrške može biti presudan faktor koji žene zadržava u nasilnim vezama. Bosna i Hercegovina ima zakone koji štite od rodno zasnovanog nasilja, ali njihova implementacija često nailazi na prepreke.
Muškarci također igraju ključnu ulogu u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Promicanje pozitivnih muških uzora i uključivanje muškaraca u inicijative za ravnopravnost može pomoći u razbijanju stereotipa i smanjenju nasilja. Edukacija muškaraca i dječaka o nenasilnoj komunikaciji i ravnopravnosti može doprinijeti izgradnji zdravijih odnosa.
Rodno zasnovano nasilje u vezama i braku u Bosni i Hercegovini duboko je ukorijenjeno u tradicionalnim društvenim normama i očekivanjima. Ove norme oblikuju uloge muškaraca i žena, često rezultirajući neravnotežom moći i nasiljem. Promjene su moguće kroz edukaciju, pravnu zaštitu, podršku zajednice i aktivno uključivanje svih članova društva. Samo kroz kolektivne napore možemo stvoriti društvo u kojem su svi, bez obzira na spol, slobodni od nasilja i diskriminacije.
Bosna i Hercegovina je poduzela korake ka usklađivanju svog zakonodavstva sa međunarodnim standardima za zaštitu od rodno zasnovanog nasilja. Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici pružaju osnovu za pravnu zaštitu žrtava. Međutim, implementacija ovih zakona često nailazi na izazove zbog nedostatka resursa, neadekvatne obuke profesionalaca i duboko ukorijenjenih društvenih normi koje podržavaju nasilje.
Ella Ljubić
Profesorica psihologije i sociologije
