Kada povući crvenu liniju?

Svi trebamo znati na šta ne smijemo pristati i šta uraditi ako se desi nasilje. U okviru projekta „Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH“ urađeno je sveobuhvatno istraživanje o femicidu. Trenutno se radi na izradi smjernica i preporuka za sprječavanje rodnozasnovanog nasilja a formira se i Digitalna klinika za podršku ranjivim skupinama i edukaciju svih građana/ki a najviše mladih

Pedesetogodišnji Ismet Gigović iz Bunloga kod Zenice je, prema izvještavanju medija, godinama zlostavljao svoju suprugu R.F. i na je kraju zaključao u šupu i dva dana tukao dok nije preminula. Za R.F. nikakav značaj nisu imali zakoni, mehanizmi, obaveze javnosti u cjelini, a možda nije ni znala kakve mogućnosti ima.

Svjedoci smo, nažalost, učestalosti ovih situacija u posljednje vrijeme. Mnogo je pažnje javnosti usmjereno na rodnozasnovano nasilje i femicid. Nadati se da će pritisak javnosti rezultirati konkretnim mjerama za sprječavanje nasilja, ali i da će ojačati svijest ljudi da je svako nasilje neprihvatljivo i da treba povući crvenu liniju mnogo prije fizičkog nasilja, već kod uvreda, govora mržnje i verbalnog maltretiranja.

Udruženja JaBiHEU (Ja bih u EU) iz Sarajeva i Dignitet iz Mostara u okviru projekta „Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH“ (Zaustavimo femicid) kojeg provode uz finansijsku podršku Evropske unije, djeluju u više pravaca – kreiraju Digitalnu kliniku koja će online biti dostupna svim zainteresovanim za ovu temu, u ruralnim područjima organizuju radionice za žene i djevojke iz seoskih sredina koje će stečena znanja dalje prenositi u svojim lokalnim zajednicama, te zajedno sa velikim brojem predstavnika organizacija civilnog društva, aktivistica, institucija i medija rade na smjernicama i preporukama za sprječavanje rodnozasnovanog nasilja i femicida.

„Digitalna klinika predstavlja biblioteku relevantnih dokumenata, priča, eduaktivnih modula i stručnih časova uživo koje ćemo upriličiti sa fakultetima koji educiraju buduće profesionalce koji će se baviti femicidom i prevencijom nasilja, te sa školama i socijalnim službama. To je online alat za učenje i dijeljenje sadržaja koji će umrežiti organizacije civilnog društva, edukatore, socijalne radnike, institucije i koji će se obraćati i ženama i muškarcima. Osim što će biti edukativan, sadržaj digitalne klinike će biti inspirativan za buduće učenje, istraživanje, angažmane na sprječavanju femicida, doprinjeće podizanju svijesti o nasilju uopšte, a posebno o rodnozasnovanom nasilju. Ideja je da Digitalna klinika također, bude dugoročna arhiva sadržaja i podataka za pronalaženje i reference, istakla je Lara Sutović iz Udruženja JaBiHEU.

Dignitet i JaBiHEU će, putem Digitalne klinike, educirati 200 djevojaka i žena i 100 dječaka i muškaraca, ali će je koristiti i za organizovane sesije uz korištenje modula. Za one koji žele pomoć psihologa ili konsultacije sa advokatom za ostvarivanje zakonskih prava biće omogućen pristup zaštićen lozinkom. Informacije o uslugama Digitalne klinike i mogućnosti pristupa biće objavljene na društvenim mrežama s ciljem da dosegnu što više potencijalnih korisnika.

Ideja je da kroz razmjenu informacija o ženskim ljudskim pravima, feminizmu, aktivizmu, analize javnih politika, zagovaranje i akciono planiranje, Digitalna klinika ojača samopouzdanje ugroženih kategorija i znanje mladih o prevenciji rodnozasnovanog nasilja i femicida.

„Paralelno sa procesom uspostave digitalne klinike, naša dva udruženja će pružati i edukaciju ženama u lokalnim zajednicama, ženama sa sela, s fokusom na područje Hercegovine, posebno Stoca, Nevesinja, Širokog Brijega, Trebinja, Bileće, te regije Tuzle, Bihaća, Sarajeva i Banjaluke jer žene iz ruralnih sredina imaju manje mogućnosti za povezivanje i redovno učešće u različitim oblicima obrazovanja, kaže Edisa Demić iz Udruženja Dignitet.

U okviru projekta JaBiHEU i Dignitet sarađuju sa nizom organizacija civlnog društva među kojima su Udruženje žena Seka iz Goražda, NERA iz Konjica i 24 organizacije iz cijele BiH.

„Femicid je realan, prisutan i vrlo ozbiljan problem čije je zapostavljanje možda i dovelo do sve javnijeg obznanjivanja slučajeva iz prakse. Prvi problem sa kojim se suočavamo u lokalnoj zajednici je dijelom patrijahalni mentalitet zajednice, a onda i nepostojanje sistemskog pristupa nadležnih institucija ka rješavanju problema femicida“, kaže Elma Tahmaz-Horman iz Udruženja žena Seka iz Goražda. Ova organizacija dugi niz godina pruža psihološku podršku ženama i djevojkama koje su žrtve raznih oblika nasilja.

„Još uvijek se borimo da ženama objasnimo šta znači nasilje i da ne postoji stepen dozvoljenog nasilja koje one moraju trpjeti. Problem se mora rješavati u njegovom nastanku, odnosno u svijesti žena razviti razumijevanje da ne smiju trpiti nasilje, a u svijesti muškaraca da nasilje nije dokaz njihove muškosti, već naprotiv, dodaje Tahmaz-Horman.

Predsjednica Udruženja žena NERA iz Konjica Elvedina Alić kaže da je priča o rodnozasnovanom nasilju i femicidu posebno važna u malim sredinama jer se u takvim sredinama nasilje zataškava, a patrijarhat i stigmatizacija su znatno jači nego u većim gradovima

„Upiranje prstom i etiketiranje je izuzetno prisutno i nama te radionice služe kao alat da osvjestimo žene o njihovom značaju, ličnom životu, a onda i koliko je važno da prepoznaju nasilje, da se uključe u borbu i budu aktivne članice društva kada su u pitanju drugi slučajevi nasilja u njihovoj zajednici“, kaže Alić.

Radionice u okviru pomenutog projekta će voditi eksperti za implementaciju ženskih politika zajedno sa aktivistkinjama iz ruralnih sredina gdje će se i održati predavanja kako bi učesnice imale primjer iz svog okruženja. Plan je osnažiti 100 žena koje će to znanje dalje prenositi kako bi konačan broj osnaženih žena u malim sredinama bio mnogo veći, ali i kako bi bila uspostavljena mreža među aktivistkinjama iz malih zajednica, ruralnih i nerazvijenih područja, te marginalizovanih grupa i Romkinja.

Teme radionica će biti uzroci nasilja i njegove posljedice, trajne emocije žrtava poput straha, šoka, stida ili ljutnje, ali će govoriti i o tome šta je feminizam i ženski aktivizam; šta je femicid kao najekstremniji oblik rodno zasnovanog nasilja, te kako reagovati, spriječiti i prijaviti bilo koji oblik rodno zasnovanog nasilja. Teme će biti i zagovaranje i akciono planiranje, te kako razviti praktične vještine za prevenciju/ zaustavljanje nasilja. Učesnice na ovim radionicama će se pridružiti Digitalnoj klinici da prate sadržaje i možda i same kreiraju pojedine module.

U jednom novinarskom tekstu žena nakon dugogo niza godina porodičnog nasilja priča da je dosta kasno shvatila da je prve znakove nasilništva svog muža doživjela kada su bili mladi – jako ljut i grub joj je iz ruku iščupao uplatnicu koju je pogrešno popunila, ali tada je to bilo smiješno. Nakon godina nasilništva prema njoj bilo je mnogo teže promijeniti bilo šta. Digitalna klinika i edukacije u ruralnim područjima bi trebali doprinijeti da žene na vrijeme prepoznaju nasilje i povuku crvenu liniju preko koje neće ići, ali i da muškarci uoče da je to linija preko koje ne mogu i ne smiju ići.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost udruženja JaBiHEU i Dignitet i nužno ne predstavlja stanovište Evropske unije.

Related Posts