Obilježavanje Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

18/10/2020

U državi u kojoj je korupcija jedan od najvećih, sistemskih problema, ne čudi pogoršanje stanja kada govorimo o broju žrtava trgovine ljudima. Korupcija nagriza sve slojeve i aspekte našeg društva i ugrožava svakog pojedinca.

Kao građani Bosne i Hercegovine, svi imamo odgovornost za stanje u kojem se naša zemlja nalazi i imamo odgovornost prema našim sugrađanima.

Trgovina ljudima nije nešto što se događa daleko i što nas se ne tiče.

Udruženje Udruženje za edukaciju i razvoj Dignitet je u saradnji sa grupom mladih aktivista i učenika Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru, obilježilo 18. oktobar Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Tom prilikom urađena je izložba poruka i performans koji je ilustrovao kršenje elementarnih ljudskih prava žrtava trgovine ljudima. Svi učesnici poslali su poruku pozivajući na zajedničke napore u borbi protiv trgovine ljudima. Mladi su dizajnirali promotivne materijale (cekeri, stikeri, lifleti) koje su građanima djeljeni tokom razgovora.

Prosjačenje je jedan od gorućih problema sa kojim se grad Mostar neuspješno nosi godinama. Slika bosonog djeteta koje sjedi na komadiću kartona u najprometnijim mostarskim šetnicama ili djeteta koje leži na Starom mostu je postao prizor svakodnevnice, posebno za vrijeme turističke sezone. Sistem je odgovoran da zaštiti djecu od bilo kojeg vida zlostavljanja i iskorištavanja. Tako nalažu zakoni kao i Konvencija o pravima djeteta koju je BiH potpisala.

Konvencija o pravima djeteta propisuje čitav niz ljudskih prava za djecu

Svako dijete, bez obzira na dob, spol, etničku pripadnost, državljanstvo, poteškoće u razvoju, socioekonomsko porijeklo ili bilo koji drugi status, može jednako iskoristiti pravna sredstva i imati zaštitu svojih prava bez diskriminacije.

Djeca u Bosni i Hercegovini svakodnevno se suočavaju sa kršenjem i izazovima u ostvarivanju svojih prava.

Ukoliko države ne uspostave zakonske okvire kojima će osigurati da djeca budu upoznata sa svojim pravima i omogućiti im pravno zadovoljenje za čitav niz povreda njihovih prava, sveobuhvatna prava zaštićena Konvencijom o pravima djeteta nisu svrsishodna i Konvencija postaje samo “recept” koji se nalazi na papiru ali ne i u praksi.

Djeca često ne znaju svoja prava, a ni kako ostvariti pravnu zaštitu u slučaju njihovog kršenja.

Romska djeca se suočavaju sa mnogim preprekama u ostvarivanju osnovnih prava, kao što su prava na identifikacijske dokumente, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.

Jednak pristup djece pravdi znači da sektor pravde jednako štiti i radi za svu djecu.

BiH je pristupila Konvenciji o pravima djeteta 1993. godine. Konvencija je stavljena na listu važećih Ugovora o ljudskim pravima u Aneksu 1 Ustava BiH (Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma).

Svako dijete ima pravo na život, zaštitu, zdravlje, obrazovanje nediskriminaciju i razvoj svog punog potencijala.

BiH je zemlja porijekla, destinacije i tranzita za muškarce, žene i djecu koja su žrtve trgovine ljudima radi seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada

Trgovina djecom i iskorištavanje djece za rad i dalje je razlog za zabrinutost, posebno u pogledu prisilnog prosjačenja i seksualnog iskorištavanja.

Aktivnost cjelokupnog događaja je provedena u okviru projekta On my own-Neću štelu Vol II”. Projekt podržan od strane FOD BIH

Related Posts

Radionica na temu: Kako spojiti posao i majčinstvo?

Posjeta Damira Šačiragića iz Mreže za izgradnju mira Udruženju Dignitet.

RODNO ZASNOVANO NASILJE NAD ŽENAMA

Najnovije aktivnosti